Održivi razvoj Cilj 15. Život na kopnu
SDG 15: Očuvanje, obnova i promicanje održivog korištenja kopnenih ekosustava, održivo upravljanje šumama, borba protiv dezertifikacije, zaustavljanje i poništavanje degradacije zemljišta i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti
Cilj održivog razvoja 15 (SDG 15 ili Opći cilj 15) je za "Život na kopnu". Jedan od 17 ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjeni narodi postavili 2015., službena formulacija glasi: "Zaštita, obnova i promicanje održivog korištenja kopnenih ekosustava, održivo gospodarenje šumama, borba protiv dezertifikacije te zaustavljanje i poništavanje degradacije i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti zemljišta. „Cilj ima 12 pod ciljeva koje treba postići do 2030. Napredak prema ciljevima mjeri se pomoću 14 pokazatelja.
15.1 Osigurati zaštitu, obnovu i održivo korištenje kopnenih i kopnenih slatkovodnih ekosustava i njihovih usluga, posebno šuma, močvara, planina i sušnih područja, u skladu s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma.
15.2 Promicati provedbu održivog upravljanja svim vrstama šuma, zaustaviti krčenje šuma i obnoviti oštećene šume te značajno povećati pošumljavanje i ponovno pošumljavanje diljem svijeta.
15.3 Borba protiv dezertifikacije, obnova degradiranih zemljišta i tla, uključujući one pogođene dezertifikacijom, sušom i poplavama, te težnja za svijetom bez degradacije tla.
15.4 Osigurati zaštitu planinskih ekosustava, uključujući njihovu biološku raznolikost, s ciljem jačanja njihove sposobnosti za pružanje bitnih koristi za održivi razvoj.
15.5 Poduzeti hitne i značajne mjere za smanjenje degradacije prirodnih staništa, zaustaviti gubitak bioraznolikosti, zaštititi i spriječiti izumiranje ugroženih vrsta.
15.6 Promicanje pravedne i ravnopravne podjele koristi koje proizlaze iz korištenja genetskih resursa i promicanje odgovarajućeg pristupa takvim resursima.
15.7 Poduzeti hitne mjere za iskorjenjivanje krivolova i ilegalne trgovine zaštićenim životinjskim i biljnim vrstama te za rješavanje potražnje i ponude nezakonitih proizvoda od divljih životinja.
15.8 Mjere za sprječavanje unošenja i značajno ublažavanje negativnih utjecaja invazivnih alohtonih vrsta u kopnenim i vodenim ekosustavima, te za kontrolu ili uništavanje tih vrsta.
15.9 Integracija vrijednosti biološke raznolikosti i ekosustava u nacionalno i lokalno planiranje, razvojne procese, strategije za smanjenje siromaštva i izvješćivanje.
15.a Mobilizirati i značajno povećati financiranje iz svih izvora posvećenih očuvanju i održivom korištenju bioraznolikosti i ekosustava.
15.b Mobilizirati značajna sredstva iz svih izvora i na svim razinama za financiranje održivog gospodarenja šumama i osigurati dovoljno poticaja za zemlje u razvoju da razviju održivo gospodarenje, uključujući zaštitu šuma i pošumljavanje.
15.c Ojačati globalnu potporu naporima u borbi protiv krivolova i trgovine zaštićenim vrstama, uključujući povećanje kapaciteta lokalnih zajednica za pronalaženje prilika za održivi život.
Dugo smo živjeli s idejom da je priroda vječna, beskrajna, neiscrpna, velikodušna i da će uvijek obasipati ljude besplatnim darovima. Međutim, ponekad su i odrasli i djeca nesmotreni s prirodom. Nažalost, ne žele svi zaštititi planet Zemlju. Svake godine 8000 ljudi umre od zagađenja okoliša. U jednoj godini jedan stanovnik planeta baci tisuću kilograma smeća. Na taj način zagađuje zrak i podzemne vode. 80% svih bolesti prenosi se korištenjem zagađene vode – od nje umire 25 milijuna ljudi. Procjenjuje se da će do 2040. godine 8 milijuna ljudi umrijeti od smoga koji se nadvio nad naš planet. U vrućim zemljama nestaju prekrasne šume. Ovo je jedno od čuda prirode. Ovdje živi više od polovice životinja, biljaka i gljiva koje postoje na Zemlji. Ljudi uništavaju drvene šume da bi utrli put, da bi orali polja. Svaki dan 5 milijuna stabala ugine pod pilom. potreba zaštite prirode, zaštite naše Zemlje. Čuvajte svako drvo, svaki grm! Ne berite cvijeće, ne lomite drveće, ne uništavajte gnijezda, ne bacajte otpad.
- Život u kopnenom ekosustavu inicijativa je usmjerena na borbu protiv uništavanja površine planeta i ograničavanje gubitka bioraznolikosti.
- Cilj 15 želi poduzeti mjere za sprječavanje i prevladavanje gubitka staništa zbog degradacije tla koja je posljedica veze između svjetskog stanovništva i prirode.
- Provedba ovog cilja planirana je do 2030. godine.
Razlozi uništavanja života u kopnenim ekosustavima
Gubitak bioraznolikosti uzrokuje sušu, naknadnu dezertifikaciju i poplave što dovodi do gubitka obradivog zemljišta od oko 12 milijuna hektara svake godine. 60% ljudskog unosa energije dolazi iz samo 3 žitarice (riža, kukuruz i pšenica). Za to su potrebne velike površine obradivog zemljišta, što zauzvrat zahtijeva krčenje šuma i deforestaciju te eliminaciju životinjskih vrsta na tim područjima. Krivolov zbog trgovine zaštićenim vrstama flore i faune uzrokuje degradaciju ekosustava. Uništavanje planinskih ekosustava ima značajnu štetan učinak, budući da osiguravaju najveći udio slatke vode na planetu.
Važnost očuvanja života kopnenih ekosustava
Ekosustavi se sastoje od mnogih elemenata kao što su zrak koji udišemo, voda i hrana koju konzumiramo svaki dan, a uglavnom potječu iz šuma koje čine 30% planeta. Osim toga, oko 80% svjetske slatke vode dolazi iz planinskih područja. Zbog gore navedenog, očuvanje ekosustava ključno je za život. Oko 80% ljudske hrane u svijetu dolazi iz poljoprivrede, što je čini važnim razvojnim sektorom u cijelom svijetu. U tom smislu, trgovina divljim životinjama, osim degradacije bioraznolikosti, stvara nesigurnost hrane i korupciju. Ljudi koji žive u situacijama ranjivosti zbog nedostatka sredstava za proizvodnju su najviše pogođeni, jer približno 74% ljudi koji žive u siromaštvu izravno pate od degradacije zemljišta . U tom kontekstu najviše su pogođene žene koje žive u siromašnim ruralnim područjima. Samo 15% biološke raznolikosti je zaštićeno, a postoji 7000 životinjskih i biljnih vrsta kojima se ilegalno trguje. To uzrokuje značajan gubitak globalne bioraznolikosti i mnoge vrste u opasnosti. Što stvara velike neravnoteže u ekosustavima i ljudskom životu. Mnoge su kulture povezane s tradicionalnim vrijednostima, vjerskim uvjerenjima i učenjima, čije neravnoteže u ekosustavima štetno utječu na populaciju koja pripada ovoj kulturi. Na primjer, oko 80% ljudi koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju ovisi o prirodnim ekstraktima koje koriste kao tradicionalne lijekove za svoje osnovno zdravlje, a nalaze se u biljkama.
Akcije za zaštitu života kopnenih ekosustava
- Zaštititi šume u kojima se nalaze planinska područja, zbog njihove važnosti, u smislu nastanka slatkih voda i močvara. Za što je potrebno zaustaviti nezakonitu sječu šuma i poticati pošumljavanje, obnoviti degradirana tla. Sve to u skladu s obvezama iz međunarodnih ugovora.
- Zaustaviti krivolov i trgovinu zaštićenim vrstama i provođenjem zakona bez korupcije.
- Povećati financijska sredstva kako bi se zaustavila degradacija zemljišta i time spriječio gubitak biološke raznolikosti.
- Povećati financijsku potporu za programe koji promiču mogućnosti i prilike za održivi život.
- Promovirati alternative hrani koja nije žitarica i koja se uobičajeno konzumira diljem svijeta. Kao i širenje važnosti pravedne i održive konzumacije lokalno proizvedene hrane (fair trade).
- Podržati korištenje održive energije s obnovljivim izvorima koji izbjegavaju povećanje zagađenja i smanjenje resursa.
- Poticati aktivnosti koje poštuju biološku raznolikost, poput ekoturizma.
Poveznice s drugim ciljevima održivog razvoja
Cilj održivog razvoja 15 isprepleten je u Agendi 2030., a njegovi ciljevi izravno su povezani s ciljevima u drugim ciljevima. Među njima su ciljevi:
SDG 2; 2.2 (prestanak svih oblika pothranjenosti), SDG 3; 3.9 (Značajno smanjenje smrti i bolesti uzrokovanih opasnim kemikalijama i onečišćenjem, kontaminacijom zraka, vode i tla). SDG 4; 4.2 (kvalitetan razvoj u ranom djetinjstvu), 4.7 (znanja i vještine za održivi razvoj), SDG 6; 6.1 (pristup pitkoj vodi), 6.2 (pristup kanalizaciji), SDG 7; 7.1 (pristup modernim energetskim uslugama), SDG 11; 11.6 (kvaliteta zraka i kućni otpad), SDG 13; 13.1 (otpornost na katastrofe), SDG 12; 12.2 (Postizanje održivog upravljanja i učinkovitog korištenja prirodnih resursa do 2030.), 12.4 (Postizanje ekološki prihvatljivog upravljanja kemikalijama i svim otpadom tijekom njihovog životnog ciklusa u skladu s međunarodno prihvaćenim okvirima i značajno smanjenje emisija u zrak, vodu i tlo kako bi se smanjili njihovi štetni učinci na zdravlje ljudi i okoliš), 12.5 (Značajno smanjenje do 2030. godine stvaranja otpada putem sprječavanja, smanjenja, oporabe i ponovne uporabe).
Cilj održivog razvoja 15 isprepleten je u Agendi 2030., a njegovi ciljevi izravno su povezani s ciljevima u drugim ciljevima. Među njima su ciljevi:
12.c Pojednostavljanje neučinkovitih subvencija za fosilna goriva koje promiču rasipnu potrošnju uklanjanjem poremećaja tržišta u skladu s nacionalnim okolnostima, uključujući restrukturiranje oporezivanja i postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš tamo gdje postoje – kako bi se kompenzirao njihov utjecaj na okoliš, uzimajući u potpunosti uvažavanje specifičnih potreba i uvjeta u zemljama u razvoju i minimiziranje svih štetnih učinaka na njihov razvoj na način koji štiti siromašne i pogođene zajednice. SDG 14; 14.2 Ostvariti održivo upravljanje i zaštitu morskih i obalnih ekosustava s ciljem sprječavanja značajnih štetnih utjecaja, uključujući jačanje njihove otpornosti i poduzimanje mjera za njihovu obnovu, s ciljem njihovog pretvaranja u zdrava i produktivna mora i oceane. 14.7 Povećati do 2030. gospodarske koristi za male otočne države u razvoju i najmanje razvijene zemlje od održivog korištenja morskih resursa, uključujući kroz održivo upravljanje ribarstvom, akvakulturom i turizmom.
